State of volunteering in Kosovo: Challenges and Perspectives / Stanje volontiranja na Kosovu: Izazovi i perspektiva

20.03.2018 Vjollca Krasniqi

In Kosovo, as in the other countries of Southeast Europe (SEE) volunteering is made part of public policy. It has assumed a role within youth policy. Moreover, volunteering has been made a policy priority as part of the state’s strategy on cooperation with civil society. However, volunteering policy needs further development to expand the spaces for an engaged citizenry. Increased volunteering inspires a higher level of civic participation and interaction between state and non-state actors, carrying with it the potential for a socially inclusive Kosovo.

Overall, volunteering is understood in altruistic terms. The survey data have also indicated that the main motivation for volunteering relates to the public interest followed by individual motivation, i.e., seeking to increase social capital, education and employment prospects. Moreover, research has revealed that the benefits of volunteering are perceived to be social, individual and organisational (D4D 2017 Survey). Thus understood, volunteering offers a platform for bonding social capital, increasing trust and promoting democratic decision-making. This paper discusses policy issues, challenges and opportunities for volunteering in Kosovo. By focusing on the institutional and social environment it has sought to identify gaps and opportunities to promote voluntary action. The paper highlights the need for policy interventions to support volunteering towards community-based initiatives and enhance the interaction of citizens with the state, civil society and the business sector.

+++

Kao što je to slučaj u drugim zemljama jugoistočne Evrope (JIE) volontiranje je sastavni deo javne politike. Ono je zauzelo svoju zapaženu ulogu u sklopu politike mladih. Štaviše, volontiranje je zacrtano za prioritet politike, kao deo državne strategije saradnje sa građanskim društvom. Međutim, politika volontiranja treba dalju razradu kako bi se proširio prostor za aktivno građanstvo. Veće volontiranje podstiče veći nivo građanskog učešća i interakciju između državnih i nedržavnih aktera, noseći sa time i potencijal za društveno uključivo Kosovo.

Generalno govoreći, volontiranje se shvata u altruističkom smislu. Podaci proizašli iz ankete takođe su ukazali da glavni motiv za volontiranje zapravo jeste javni interes, za kojim sledi pojedinačna motivacija, odnosno zalaganja na povećanju društvenog kapitala, obrazovne i radne perspektive. Štaviše, istraživanja otkrivaju da su koristi volontiranja socijalne, individualne i organizacione prirode (anketa D4D-a iz 2017. godine). Tako shvaćeno, volontiranje pruža platformu za povezivanje društvenog kapitala, povećanje poverenja i promovisanje demokratskog odlučivanja. U središtu ovog izveštaja jesu pitanja politike, izazovi i mogućnosti za volontiranje na Kosovu. Usredsređivanjem na institucionalno i društveno okruženje, cilj je istog da utvrdi praznine i mogućnosti za promovisanje volonterskog delovanja. Izveštaj ukazuje na potrebu za intervencijama na polju politike, sa ciljem da se podrži volontiranje u sklopu inicijativa u zajednici i unapredi interakcija građana sa državom, građanskim društvom i poslovnim sektorom.